preskoči na sadržaj

Osnovna škola "Vladimir Nazor" Đakovo

Login
STEM projekt

"Zajedno za zelenu, konkurentnu i uključivu Europu"

"Hrvatska i Norveška snažnije uz STEM"

"RaSTEMo zajedno za prosperitetnu budućnost"

            

 

Visit data.eeagrants.org and explore results from the EEA and Norway Grants. 

VIRTUALNA KNJIŽNICA
OŠ "VLADIMIR NAZOR" 
ĐAKOVO

  

E-sigurnost

 

 

 

 

VRIJEME

 

 

 

 
 
 
 
 
 
Anketa
Ovu školsku godinu namjeravam završiti s:





 

 

 

 

 

 

ŠKOLSKI INKLUZIVNI DOKUMENT

 

Kalendar
« Svibanj 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
29 30 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
Prikazani događaji

Vijesti iz CARNet-a
Korisno

Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
TJEDAN ADHD-a
Autor: Jasna Mikić, 17. 10. 2017.

TJEDAN ADHD-a

Znamo li što je ADHD?

Skraćenica ADHD dolazi od engleskog izraza Attention Deficit Hyperactivity Disorder

( deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj )

Za dijagnozu ADHD-a treba biti prisutno barem šest simptoma nepažnje ili barem šest simptoma hiperaktivnosti i impulzivnosti.

Također je bitno da simptomi nepažnje, hiperaktivnosti ili impulzivnosti trebaju trajati najmanje šest mjeseci u neskladu s razvojnim stupnjem.

 


Nepažnja

  • Ne posvećuju pažnju detaljima ili rade pogreške zbog nemara u školskom uratku, poslu ili drugim aktivnostima
  • Često imaju teškoće u održavanju pažnje pri obavljanju zadaća ili u igri
  • Često se čini da ne slušaju i kad im se direktno obraća
  • Često ne prate upute i ne dovršavaju školski uradak, kućne poslove ili dužnosti na radnom mjestu (ne zbog prkosa ili nerazumijevanja uputa)
  • Često imaju teškoće s organiziranjem zadataka i aktivnosti
  • Često izbjegavaju, ne vole ili odbijaju zadatke koji zahtijevaju trajniji mentalni napor (kao što je školski ili domaći uradak)
  • Često gube stvari potrebne za ispunjavanje zadaća ili aktivnosti (igračke, školski pribor i dr.)
  • Često ih ometaju vanjski podražaji
  • Često zaboravljaju dnevne aktivnosti

 

Hiperaktivnost

  • Često tresu rukama i nogama ili se vrpolji na stolcu ili sjedalu
  • Ustaju sa stolca u razredu ili negdje drugdje gdje se očekuje da ostanu na mjestu
  • Često pretjerano trče ili se penju u situacijama u kojima je to neprikladno (kod adolescenata ili odraslih može biti ograničeno na subjektivni osjećaj nemira)
  • Često imaju teškoća ako se treba mirno i tiho igrati ili obavljati slobodne aktivnosti
  • Često su u „pogonu“ ili kao da ih „pokreće motor“
  • Često pretjerano pričaju


Impulzivnost

  • Često „istrčavaju“ s odgovorima prije nego što je dovršeno pitanje
  • Često imaju poteškoća s čekanjem reda
  • Često prekidaju ili ometaju druge (npr. Upadaju u razgovor ili igru)

 

Na temelju ovih kriterija, postoje tri tipa ADHD-a:

  1. Kombinirani tip (nepažnja, hiperaktivnost-impulzivnost)
  2. Predominantno nepažljivi tip
  3. Predominantno hiperaktivno-impulzivni tip

 

Danas se smatra kako 3 –5% školske djece ima simptome ADHD-a. To znači da u razredu od 30 učenika jedno ili dva djeteta ima ADHD.

Isto tako studije su pokazale kako je ADHD učestaliji 2 do 3 puta više među dječacima nego među djevojčicama

 

 

 

.

Popratni simptomi

Popratni simptomi nisu obilježje ADHD-a, već se samo pojavljuju zbog nedovoljnog razumijevanja ili nedovoljno pružene pomoći.

Nisko samopouzdanje                        Depresija                    Društvena izolacija                             Dosada

Frustracije                  Strah prema učenju nečeg novog                  Zlouporaba alkohola ili droge

Osjećaj da ne daju svoj maksimum               Devijantno ponašanje zbog nagomilanih frustracija

 

Uzrok ADHD-a

Do dan danas uzrok ADHD-a je nepoznat. Mnogi roditelji često se pitaju gdje su pogriješili u odgoju, međutim oni nisu uzrok takvoga djetetova ponašanja.

Danas se smatra kako je uzrok ADHD-a biološki a ne razvojni. Studije su pokazale da u 25% slučajeva rođaci onih koji imaju ADHD isto tako imaju ADHD.

Stoga, stručnjaci smatraju kako je uzrok ADHD genetsko naslijeđe iako još nije nađen odgovarajući gen koji bi mogao biti uzrok ADHD-a.

 

O ADHD-u iz iskustva

"Pipi Duga Čarapa si je morala malo odahnuti. Učiteljica je predložila da učenici sada pišu, no bilo je jasno da je Pipi nemirno i posebno dijete. Mislila je da će Pipi biti tiho ako će mirno sjediti i pisati. Donijela je papir i olovke te ih podijelila djeci. Nakon nekog vremena ogledala se da vidi kako pišu. Sva djeca su sjedila i gledala Pipi koja je ležala na podu i sva zaneseno crtala."

Pipi Duga Čarapa (Astrid Lindgren)

"U učionicama u kojima je sat ne mogu se koncentrirati. Cijelo vrijeme slušam te dvije kazaljke koje poskakivaju po satu. Tk tk tk... kod kuće je isto. Pišem zadaću u kuhinji gdje je sat i cijelo vrijeme čujem tika taka. Ne mogu se koncentrirati. Mama ne može maknuti sat jer onda nećemo znati koliko je sati. Ni u svojoj sobi ne mogu učiti. Stol mi je skroz razbacan."                    (Julija, 13 godina)

"Vjerujem da je naša Julija nešto stvarno posebno. Nina (Julijina starija sestra) često objašnjava kako Julija sva u oblacima hoda po školi poput nekog mjesečara, sva polu izgubljena. Mogu si je lako zamisliti i čak sam ponosna da je tako neopterećena i u snovima. Možda to zvuči malo čudno, ali mislim da Nini ide malo na živce što je njena sestra drugačija od drugih." 

(Julijina mama)

Savjeti za rad s učenikom koji ima ADHD (ili elemente ADHD-a)

  • Kreda (flomasteri) u boji
    Kod pisanja na ploči koristite više boja. Istaknite ono što je važnije drugačijom bojom.
  • Vizualizirajte vaše gradivo
    Pošto takvi ljudi razmišljaju u globalu, lakše će shvatiti gradivo ukoliko ga povežete to stvarnim svijetom.
  • Koristite video materijale
    Nemojte se cijelo vrijeme držati samo knjige. Vidite da li ima nešto što trebate podučavati u video ili drugim zapisima i iskoristite to.
  • Kod usmenog i pismenog ispitivanja imajte razumijevanja i dajte im dovoljno vremena
  • Ne stavljajte ih pod pritisak jer tada dobro ne funkcioniraju
  • Višak energije
    Dopustite im da se kreću za vrijeme sata. Npr. Ako primjetite da je Ivan postao nemiran, pošaljite ga da natopi spužvu, donese kredu ili ga jednostavno pustite da prošeta sam hodnikom na 5 minuta. On će tako izbaciti višak energije i kad se vrati u razred moći će puno lakše može pratiti nastavu. Na taj način olakšavate Ivanu, a i sebi.
  • Ukoliko je moguće pripremite im već napisan tekst sa osnovnim činjenicama koje treba naučiti: neka bude čitko, velikim slovima, sa istaknutim pojmovima
  • Recite što ćete ih pitati (barem naglasite - označite u njegovoj/njezinoj bilježnici ili knjizi što je bitno i što treba naučiti i držite se pritom SAMO bitnog sadržaja)
  • Omogućite prilike da pomažu drugima ukoliko vidite da su dobri u onome što rade
  • Bitni su predmeti gdje se razvija njihova mašta
    Dajte im priliku da pišu i crtaju ono što oni žele. 
    Gdje buja mašta, bujaju i emocije i rastu mogućnosti!
  • Ocjenjujte ih na temelju njihove cjelovitosti
    Ne ocjenjujte ih samo na temelju njihovih vanjskih simptoma jer vam to daje krivu sliku o njima. Ukoliko se bave nečime van škole, neka Vam to donesu i na temelju toga ih pohvalite.
  • Hvalite njihove dobre strane.
    Negativnim stavom prema takvim učenicima nećete ukloniti "probleme na nastavi" nego ćete ih još i pogoršati.

 

Tjedan ADHD-a u Hrvatskoj

Mnoge nacionalne i regionalne organizacije u Europi tijekom rujna i listopada organiziraju aktivnosti kako bi podigle svjesnost o ADHD-u.

U Hrvatskoj, Udruga Buđenje organizira Tjedan ADHD-a koji će ove godine trajati od 16.10. do 22.10.2017.

Diljem Hrvatske održavat će se razna predavanja sa gostima predavačima o danas najčešćem poremećaju kod školske djece koji je također prisutan i kod odraslih – ADHD. 

Svi su pozvani na predavanje u Đakovu!

Ulaz je slobodan, a pozvani su svi koje veže ta tema: roditelji, djelatnici odgojno obrazovnih i zdravstvenih ustanova, svi koji se osjećaju različitima i koji još nisu otkrili svoju različitost.

ĐAKOVO, 17.10.2017. u 18 sati, Gradska knjižnica Đakovo

Marko Ferek, predsjednik udruge Buđenje

Predavanje “ADHD izvan okvira”





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
Za početak par riječi

Rad stručnog suradnika defektologa u osnovnoj školi usmjeren je na djecu, učitelje i roditelje.

 

Rad s djecom odnosi se na nekoliko područja:

· Rano otkrivanje teškoća u razvoju

· Prevencija

· Individualni i individualizirani edukacijsko-rehabilitacijski pristup i neposredni rad s djetetom koje ima neku od teškoća u razvoju

· Aktivnosti pomoći u učenju:

· Određivanje obrazovnih sposobnosti

· Određivanje razine znanja

· Utvrđivanje interesa

· Utvrđivanje potreba

· Praćenje i evaluacija

· Rad sa svim učenicima na suzbijanju predrasuda i promicanju duha razumijevanja, uvažavanja, tolerancije i jednakosti

 

Rad s roditeljima odnosi se na:

· Individualni razgovor o razvoju i sposobnostima djeteta

· Podršku i pomoć u prihvaćanju i razumijevanju djetetovih specifičnih potreba

· Upućivanje na dijagnostičku obradu i tretman u odgovarajuću ustanovu ukoliko je to potrebno

· Rad s roditeljima djece bez teškoća u razvoju na promicanju uvažavanja i tolerancije

 

Rad s učiteljima odnosi se na:

· Senzibilizaciju za djecu s teškoćama u razvoju

· Pružanje stručne pomoći i podrške u planiranju i neposrednom radu

· Proširivanje stručnih spoznaja o teškoćama u razvoju, učenju, komunikaciji, metodama i oblicima rada s učenicima s teškoćama u razvoju

· Promicanje inkluzije

 

Stručni suradnik, defektolog osoba je kojoj se bez ustručavanja treba javiti ukoliko se pojavi teškoća s učenjem ili neki drugi problem. Slobodno se obratite, razgovorom i vježbom za svaki problem pronaći će se rješenje!

 

KRISTINA KLEMEN, mag. defektologije

tel: 031/813-685

E-mail: kristina.miletovic@os-vnazor-dj.skole.hr

 

Radno vrijeme:     8,00-14,00

                             13,00-19,00

 

PON i PET — parna smjena (2.,4.,6.,8. razred)

UTO i ČET — neparna smjena (1.,3.,5.,7. razred)

           SRI — 10,00-16,00

preskoči na navigaciju